Energetska kriza nameće ubrzanje energetske tranzicije, a za njenu održivost neophodna je decentralizacija i demokratizacija sektora, tačnije aktivno uključivanje građana i malih i srednjih preduzeća. Građanska energija je pravi model za dekarbonizaciju potrošnje i RESET potencira da je presudna za održivost transformacije energetskog sektora na Zapadnom Balkanu. Gde smo sad?
Zemlje regiona Zapadnog Balkana (region) suštinski nisu prihvatile energetsku tranziciju, a posebno ne dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora, kao strateško opredjeljenje razvoja energetike. Naime, premda su pokrenule izrade integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova nisu donijele zvanične odluke o dekarbonizaciji niti je o tome postignut društveni konsenzus. Političke izjave, kao što je Sofijska deklaracija, su iznuđeni postupci pod pritiskom međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije (EU).
U subotu 27.11.2021. godine u Tesliću je održana završna konferencija projekta "Mreža energetske efikasnosti u industriji BiH – MEEI", koji je u periodu od 09.07. do 09.12. 2021. godine implementirao ReSET Centar za održivu energetsku tranziciju, Sarajevo.
Četvorostruko poskupljenje električne energije i dvostruki rast cena prirodnog gasa za samo 12 meseci zaokupljaju pažnju javnosti širom sveta. U autorskom tekstu o ovoj temi pišu Alija Mujčinagić* i Ognjen Marković, član Upravnog odbora Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET), nezavisnog ekspertskog instituta koji okuplja stručnjake i pripadnike akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine.