U 2022. godini u Bosni i Hercegovini vjetroelektrane (VE) su proizvele 392 GWh električne energije što je za 2% više u odnosu na prethodnu godinu. Posljednja izgrađena VE u BiH puštena je u rad u januaru 2021. godine (VE Podveležje). Trenutni ukupni instalirani kapacitet vjetroelektrana u BiH dostigao je iznos 134,6 MW. Prema najavama u narednoj dekadi očekuje se integracija više od 2 GW novih vjetroelektrana u elektroenergetski sistem BiH.
Načelnik opštine Lopare Rado Savić i član Upravnog odbora Reset-a Damir Miljević su u Loparama potpisali dvogodišnji sporazum o saradnji na realizaciji aktivnosti energetske tranzicije u opštini Lopare. Sporazumom je predviđeno:
a) Mapiranju solarnih potencijala opštine koje bi obuhvatilo sve javne i privatne objekte na teritoriji opštine i zemljište u vlasništvu opštine pogodno za izgradnju solarnih kapaciteta
b) Izrada Akcionog plana energetske tranzicije opštine Lopare za period 2024 - 2026. u domenu razvoja obnovljivih izvora energije
c) Realizacija najmanje jednog projekta iz domena obnovljivih izvora energije na teritoriji opštine do kraja 2023. godine
d) Razvijanje i implementacija modela podrške, promocije i edukacijei realizaciji projekata zasnovanih na konceptu građanske energije (proizvodnja za vlastite potrebe, kupci - proizvođači, zajednice obnovljivih izvora enregije).
Pored sporazuma sa opštinom Lopare Reset će slične sporazume o saradnji, u okviru realizacije projekta "Podrške lokalnim zajednicama u energetskoj tranziciji u BiH" koji se realizuje uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, potpisati i sa opštinama Živinice i Gračanica
Profesor Mirza Kušljugić, energetski stručnjak i jedan od osnivača Centra za održivu energetsku tranziciju – RESET, smatra da se BiH ne može brzo uklopiti u Zelenu agendu, ali će to morati učiniti što prije. Ugalj nema budućnost i moramo, kao društvo, razmišljati o drugim izvorima energije.
- Ako ćemo ugalj koristiti najmanje još 20 godina, da li to znači da ćemo polako zaustavljati termoelektrane, pa zadnju zatvoriti za 20 godina ili znači da će sve termoelektrane još 20 godina raditi punim kapacitetom, pa ćemo ih onda zaustaviti. Neke termoelektrane u BiH stare su 40 godina ima i starijih i nešto malo mlađih i održavanje takvog sistema u jednom dužem vrmenskom periodu košta. Da ne govorimo o održavanju i ekonomičnosti rudnika koje trebaju da snabdjevaju ugljem naše termoelektrane, a već i danas elektrane ne mogu da snabdiju dovoljnim količinama uglja – ističe Kušljugić.